Članovi izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini u mandatu 2010. – 2014. su se najmanje bavili problemima koje su u predizbornom periodu obećali riješiti, a glavninu svog vremena su posvetili raspodjeli izbornog plijena, funkcija u nadzornim odborima, javnim preduzećima i sl.
Ovaj pristup je Bosnu i Hercegovinu doveo u katastrofalnu situaciju. Put ka euroatlantskim integracijama je zaustavljen zbog neimplementacije presude Sejdić-Finci i nedonošenjem odluka o raspodjeli vojne imovine, dok u privredi također bilježimo negativne rezultate u vidu konstantnog povećanja nezaposlenih osoba u oba BiH entiteta.
Naravno, ni građani nisu mirno posmatrali ovakvo ponašanje, što je rezultiralo sa dva vala protesta. Prvi se desio u junu/julu 2013. godine, zbog nemogućnosti dogovora vladajućih partija oko načina izdavanja jedinstvenog matičnog broja, dok se drugi desio u februaru 2014. godine. Epilog februarskih protesta su smijenjene vlade u četiri kantona: Sarajevskom, Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom.
Budući da je evidentno da građani u proteklom mandatu nisu bili zadovoljni radom niti zakonodavne niti izvršne vlasti, nameće se pitanje da li su vladajuće stranke izgubile povjerenje u kadrove koji su bili u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Socijaldemokratska partija BiH je partija koja je kandidovala najviše kandidata/kinja koji su obnašali funkciju u prethodnom mandatu (108), a od ovog broja čak 36 su kandidati koji su bili na izvršnim funkcijama, dok ih je 72 iz parlamenata na svim nivoima. Zanimljiva je činjenica da je na listama SDP-a 6 kandidata/kinja koji su obnašali funkcije u Vladi ZDK, te 4 kandidata/kinja koji su obnašali funkcije u Vladi USK, dakle u dvije smijenjene Vlade. SDP očigledno manje povjerenja ima u svoje ljude u izvršnoj vlasti u tuzlanskom i sarajevskom kantonu, kojih je na listama po jedna osoba iz svakog kantona.
Stranka demokratske akcije je ponovo kandidovala 81 osobu, od kojih je 19 bilo u izvršnoj, a 62 u zakonodavnoj vlasti u proteklom mandatu. SDA također još uvijek ima povjerenja u svoje kadrove koji su bili u vladama kantona u kojima su građani izdejstvovali smjene, pa je tako kandidovala 10 osoba koje su obnašale ministarske ili premijerske funkcije u ovim kantonima (5 iz Kantona Sarajevo, 3 iz ZDK i 2 iz USK).
Hrvatska demokratska zajednica je na ovim izborima kandidovala 64 funkcionera i funkcionerke iz prethodnog mandata, od kojih je 17 bilo u izvršnoj, a 47 u zakonodavnoj vlasti. Od ostalih stranaka koje su bile na vlasti u mandatu 2010. – 2014., najviše kandidata koji su bili na izvršnim funkcijama ima SNSD (8), od kojih je 6 iz Vlade RS, što pokazuje da je i ova partija zadovoljna učinkom svojih kadrova u ovom entitetu, iako svi statistički podaci pokazuju da se u ovom entitetu živi sve gore. Stranka za bolju budućnost je ponovo kandidovala 6 funkcionera/ki iz izvršne vlasti, kao i Narodna stranka Radom za boljitak, dok jednu osobu manje ima HDZ 1990.
Što se tiče revizoskih izvještaja za institucije u kojima su partije bile na vlasti, SDP ima najveći broj negativnih revizorskih izvještaja (10), SBB ima 4, NSRzB 3, a HDZ i SNSD po jedan. SDP i SNSD imaju najveći broj pozitivnih revizorskih izvještaja (8), SDA ima 3, a DNS 1. Po broju uzdržanbih revizorskih izvještaja također prednjači SDP (25), SDA ih ima 8, SNSD 5, SP RS 4, NSRzB 3, DNS i HDZ po 2. Primjetno je da institucije uglavnom dobijaju izvještaje sa rezervom, što znači da je uočen značajan broj nepravilnosti u radu.
Još jedan zanimljiv podatak je definitivno i količina novca koji su partije dobile iz budžeta (na svim nivoima vlasti) u periodu od 2010. do 2014. godine. Najviše novca iz budžeta je dobila Socijaldemokratska partija, koja je u ovom periodu inkasirala 15.461.764,73 KM, dok je na drugom mjestu Stranka demokratske akcije sa 12.523.642,32 KM. Od stranaka iz RS-a, najviše je dobila Stranka nezavisnih socijal demokrata (10.342.745,98 KM). HDZ BiH je iz budžeta uzeo 7.405.229,55 KM, dok je Stranka za Bosnu i Hercegovinu profitirala sa 6.671.437,03 KM, iako nije bila na vlasti ni na državnom ni na entitetskom nivou. SDS i SBB su za četiri godine inkasirali po 5 miliona KM, NSRzB 3,4 miliona KM, dok su nešto manje novca dobili PDP, HDZ 1990 i DNS (oko 2 miliona KM). Socijalistička partija i HSP su u proteklom mandatu najmanje profitirali od budžeta, sa po 1,2 odnosno 1,09 miliona KM.
